Aneurizme

Aneurizme su patološka proširenja krvnih sudova, pretežno arterija uzrokovana slabljenjem zida samog krvnog suda. Kako krv prolazi kroz oslabljen deo krvnog suda, pritisak krvi dovodi do širenja oslabljenog dela zida, najčešće u vidu kesastog proširenja ispunjenog krvlju ili do raslojavanja zida i istanjenja bez promene u samoj veličini krvnog suda i to je disekantna aneurizma. Ako aneurizma naraste previše može doći do njenog pucanja ili kod disekantne aneurizme kada krv prolazi kroz procep u krvnom sudu.

Aneurizme se mogu javiti u bilo kom životnom dobu, ali najčešće je to između 35 i 60.-te godine. Mogu biti urođene i stečene. Urođene su češće kod mlađih osoba, dok su stečene kod osoba starije životne dobi i postoje predisponirajući faktori- visok krvni pritisak, pušenje, gojaznost, ateroskleroza, policistični bubreg, povreda, stres.Aneurizma se može javiti bilo gde u organizmu,ali najčešće su:

-intrakranijalna ili cerebralna aneurizma,koja nastaje u  mozgu i

- aneurizma aorte, koja se razvija u grudnom ili abdominalnom delu aorte.

Ruptura aneurizme dovodi do razornog dejstva na  organizam. Rupturirana intrakranijalna aneurizma dovodi do izlivanja krvi po površini mozga što se naziva subarahnoidalnim krvarenjem. Izlivena krv može izazvati oštećenje mozga kao i smanjenu prokrvljenost i ishemiju tog dela mozga što vodi u dalje moždano oštećenje. Ruptura aneurizme aorte dovodi do masivnog unutrašnjeg krvarenja. Ukoliko se ne primeni hitna medicinska intervencija, najčešće dolazi do smrtnog ishoda.

U jednom broju slučajeva osobe s aneurizmom nemaju baš nikakve simptome. Budući da svojim rastom aneurizma može pritisnuti okolno tkivo, kod moždanih aneurizmi se javljaju simptomi kao što su: glavobolja, diplopije (duple slike), spušten očni kapak, bol iza ili iznad oka, neuralgija trigeminusa, nejednake zenice. Simptomi kod rupture aneurizme: iznenadna, izrazito (kao nikada do sada) jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata, promene svesti do kome. Kod disekantne aneurizme aorte usled naglog raspuknuća zida aorte dolazi do jakog i oštrog bola u grudima ili stomaku i unutrašnjeg krvarenja    te nastanka izrazite malaksalosti, hipotenzije, ubrzanog pulsa, hladnog preznojavanja što vodi u šok i siguran smrtni ishod ukoliko se  ne preduzmu hitne mere.

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, neurološkog pregleda, pregleda očnog dna, laboratorijskih nalaza, ultrazvuka, CT-a (skener) i NMR-a (nuklearna magnetna rezonanca). Najpouzdanija metoda za prikaz aneurizmi je angiografija.  U slučajevima kada se otkrije da osoba ima malu, nesimptomatsku aneurizmu, zavisi od veličine, mesta, rasta aneurizme i uzrasta bolesnika hoće li se odmah pristupiti hirurškoj intervenciji ili će se aneurizma neko vreme pratiti. Kod rupture aneurizme pre svega je neophodna hitna reakcija, stabilizacija pacijenta a kada je potrebno i reanimacija. Konačna terapija je hirurška.

dr med Ana Perisic



  1. Dragan on Thursday 25, 2010

    Strasno je sto ova vrsta ne bira ni stare ni mlade i nemoguce ju je predvideti …

  2. Marina on Thursday 25, 2010

    Poštovani,

    imam jedno pitanje vezano uz rascijep aorte na području ključne kosti. To se desilo mom ocu prije 9 dana. On se već godinama bori sa visokim tlakom, te troši nekoliko tableta za snižavanje, ali uz to je na kemoterapiji putem tableta koje također povisuju tlak, ali nakon što se to dogodilo više ne koristi kemoterapiju te su tablete izgubile djelovanje, tlak se uspio stabilizirati na 120/80. Pitanje je što me muči, a to je da su pričali kako neće biti moguća operacija jer je do rascijepa došlo na području ključne kosti, te bi zahvat bio kompliciran. Koliko je to rizična operacija? Kako bi čovjek mogao nastaviti živjeti bez operacije ako je poznato da je visokotlakaš, po meni to je veoma rizičan život. Hvala.